Dunav i jezera

Dunav, Danubius, Danube…nastaje od Brege i Brigaha pod Švarcvaldom i druga je po veličini reka u Evropi, a prva po broju zemalja kroz koje protiče.Dug je 2860 km, a plovan je dužinom od 2584 km (od Ulma do Crnog Mora). U Srbiju ulazi kod Bezdana u Vojvodini, čini prirodnu granicu sa Hrvatskom, seče plodnu Panonsku niziju, proseca obronke planiskog
masiva Karpata stvarajući, od Golupca, velelepnu Đerdapsku klisuru u dužini od oko 130 km i otiče kroz nju prema Crnom Moru čineći prirodnu granicu prema Rumuniji.
Plovidba Dunavom u našim krajevima, odvija se još od Starih Grka (VII vek pre Hrista), nastavlja se u doba Rimljana koji duž vodenog toka grade puteve i premošćuju ga. U doba vladavine Vizantije, Dunavom se u periodu krstaških ratova prevozi vojska i oba, dok u vreme Turaka plovidba zamire, a
ponovo se obnavlja od Beogradskog mira 1739. kad Turci priznaju slobodu plovidbe.

Prvi parobrod, "Karolina", sagrađen u Beču, zaplovio je Dunavom 1817.godine, a prvi parobrod "Argo" prošao je našim delom reke i kroz Đerdap 1834.godine.Poslednji brod koji je plovio pod turskom vladavinom-tegljač "Deligrad"- odvezao je turske vojnike iz Srbije 1867.godine Već 1891.godine osniva se Prvo Kraljevsko Srpsko Povlašćeno Brodarsko Društvo (kasnije Srpsko Brodarsko Društvo) i to je početak moderne plovidbe Dunavom kod nas.
Danas, Dunav predstavlja izuzetno važnu kariku u saobraćaju kroz Evropu, prvenstveno robe ali i putnika. Veliki vodeni potencijal iskorišćen je izgradnjom hidroelektrane "Đerdap", dok turistički potencijali ove reke - tranzitni, nautički, sportski, eko i ribolovni itd.- zauzimaju sve važnije mesto u celokupnoj turističkoj ponudi.

Na putu Dunava od izvora ka ušću, uz Beč i Budimpeštu, Beograd je poslednja prestonica koja leži na moćnoj reci koja u delu toka kroz našu zemlju pruža najživopisnije i najlepše prizore.